U Travniku je posljednji popis stanovništva bio 2013. godine, tako da vam u ovom tekstu donosimo upravo podatke Travnik broj stanovnika na osnovu tog popisa, ali tu su i ostale bitne informacije, događaji i priče vezane za Travnik i njegovu historiju.
Sadržaj članka (otvori)
Travnik je inače naseljeno mjesto, sjedište istoimene općine u centralnom dijelu Bosne i Hercegovine. Nalazi se 90km zapadno od Sarajeva, te je glavni grad Srednjobosanskog kantona. Travnik broj stanovnika je oko 57.000 stanovnika, a sam grad Travnik se nalazi u velikoj lašvanskoj dolini.
Što se tiče popisa, dakle, posljednji je bio 2013. godine, a prije toga 1991. godine. Mnogi događaji su bili prekretnica za iseljavanje stanovništva, ili ipak za njegov dolazak u Travnik.
Što se tiče popisa, dakle, posljednji je bio 2013. godine, a prije toga 1991. godine. Mnogi događaji su bili prekretnica za iseljavanje stanovništva, ili ipak za njegov dolazak u Travnik.
U Travniku, odnosno na području današnjeg Travnika je oduvijek živjelo stanovništvo različite vjere i nacionalnosti. Bošnjaci, Hrvati, Srbi, Jeverji – u raznim vremenima i okolnostima.
Danas je u Travniku najviše Bošnjaka, zatim Hrvata i jako mali broj Srba.
Travnik je poznat po Tvrđavi, Vlašiću, Plavoj Vodi, najboljim ćevapima, vezirima i nobelovcima.
Popis stanovništva u Travniku iz 2013. godine
Travnik broj stanovnika – U Travniku, prema popisu iz 2013. ima 53.482 stanovnika, a od toga 35.648 Bošnjaka(66,65%), zatim Hrvata 15.102 (28,24%), te najmanje Srba 640 (1,20%).
Mnogo toga se promijenilo od davnih vremena, a najviše sam broj stanovnika. Iz godine u godinu, i iz vijeka u vijek broj stanovnika se mijenjao, a tu s bili Bošnjaci, Hrvati, Srbi, Jevreji – dakle razne nacionalnosti i vjere od davnina.
Popis iz 2013. je ujedno posljednji popis do sada, te podaci svakako variraju. Dakle, danas ne moraju važiti ove brojke, ali okvirno mogu poslužiti informativno ili čisto za orjentaciju ukoliko vas zanimaju podaci.
Kako Travnik pripada Srednjobosanskom kantonu, u narednim pasusima možete saznati koliko je tačno bilo stanovnika prema popisu iz 2013. godine (po broju, postotku i nacionalnosti) u tom kantonu.
Broj stanovnika u Srednjobosanskom kantonu prema popisu iz 2013. godine
Što se tiče samog Srednjobosanskog kantona ukupan broj stanovnika prema popisu iz 2013. godine je 254.686. Od tog broja bilo je 146.652 (57,58%) Bošnjaka , 97.629 (38,33%) Hrvata, 3.043(1,19%) Srba.
Kao što smo već pomenuli u prethodnim pasusima, u Travniku je bilo 53.482 stanovnika prema popisu iz 2013. godine. Od toga je bilo, dakle, 35.648 (66,65%), 15.102 (28,24%) Bošnjaka, 640 (1,20%) Srba.
Mjesto Novi Travnik prema popisu stanovništva iz 2013. godine je brojalo oko 23.832 stanovnika, od čega je bilo 12.067 (50,63%) Bošnjaka, 11.002 (46,16%) Hrvata, 367 (1,54%) Srba.
U Bugojnu je prema popisu stanovništva iz 2013. godine bilo 31.470 stanovnika. Od toga Bošnjaci – 24.650 (78,33%), Hrvati – 5.767 (18,33%), Srbi – 376 (1,19%).
Kada je u pitanju Busovača broj stanovnika je 17.910, od toga Bošnjaci – 8.681 (48,47%), Hrvati – 8.873 (49,54%), Srbi – 205 (1,16%)
U Donjem Vakufu broj stanovnika je 13.985. Bošnjaci je ukupno bilo 13.376 (95,64%), Hrvata 58 (0,04%), a Srba 107(0,07%).
Mjesto Dobretići je 2013. godino imalo ukupan broj stanovnika 1.629, od toga nije bilo Bošnjaka, dok je Hrvata bilo 1.626 (99,82%), a Srba 1 (0,06%).
Fojnica je brojala ukupan broj stanovnika 12.356, a Bošnjaci su od toga činili broj7.592 (61,44%), Hrvati 3.664 (29,65%), i Srbi 48 (0,03%).
Gornji Vakuf – Uskopllje je brojalo oko 20.993 stanovnika, gdje je bilo 12.004 (57,18%) Bošnjaka, 8.660 (41,25%) Hrvata , kao i 30 (0,14%) Srba.
Jajce je prema istom popisu iz 2013 godine brojalo ukupan broj stanovnika 27.258. Od tog broja Bošnjaka je bilo 13.269 (48,68%), Hrvata 12.555 (45,89%), Srba 501 (1,84%).
Mjesto Kiseljak je brojalo oko 20.722 stanovnika, od tog broja 7.838 (37,82%) su bili Bošnjaci. Hrvata je bilo 11.823 (57,06%), a Srba 409 (1,97%).
Mjesto Kreševo koje pripada Srednjobosanskom kantonu je imalo 5.273 stanovnika. U Kreševu je bilo 1.014 (19,23%) Bošnjaka, 4.149 (78,38%) Hrvata, dok je Srba bilo 26 (0,49%).
Vitez je 2013, brojao oko 25.836 stanovnika. Bošnjaci su činili 10.513 stanivnika (40,69%), Hrvati 14.350 (55,54%), Srbi 333 (1,29%).
U narednim pasusima možete pročitati ukratko koliko je bilo zapravo po općinama Bošnjaka, Hrvata i Srba, kao i samo poređenje po mjestima.
Sažetak o broju stanovnika prema popisu iz 2013. godine za područje Srednjobosanskog kantona
Ukoliko pogledamo podatke po općinama, najviše stanovnika živi u Travniku, Bugojnu i Jajcu. Ukoliko ipak pogledate nacionalno, Bošnjaka najviše ima u Travniku, Bugojnu i Donjem Vakufu, Hrvata u Travniku, Vitezu i Jajcu, a Srba u Travniku, Jajcu i Kiseljaku.
Broj stanovnika u odnosu na 1991. je manji za više od 17.000. Naime, 1991. godine u Travniku je živio 70.747 stanovnik prema starijem popisu.
Danas u Travniku skoro da i nema Srba, Hrvata ima, ali znatno manje nego Bošnjaka, koji su najbrojniji u Travniku, odnosno u Srednjobosanskom kantonu.
Dakle, danas u Travniku živi 11.016 Hrvata manje nego 1991. godine, odnosno 57,82% od broja stanovnika prije rata. Broj Bošnjaka je povećan za 3.835 ili 12,05%, sa 31.813 iz 1991. na 35.648.
Travnik Broj stanovnika 1991. godine (U općini Travnik)
Prema nešto starijem popisu stanovništva iz 1991. godine, općina Travnik imala je 70.747 stanovnika.
Stanovništvo je bilo naseljeno u ukupno 88 naselja u općini Travnik.
Poslije potpisivanja Dejtonskog sporazuma, općina Travnik gotovo je u cjelini ušla u sastav Federacije Bosne i Hercegovine.
U sastav Republike Srpske ušli su dijelovi naseljenih mjesta pod nazivima Donji Korićani i Gornji Korićani.
Prvi Jevreji u Travniku
Prema nekim historijskim izvorima broj stanovnika Travnika je bio porastao od 1699 godine. Međutim, nakon toga se dogodio jedan događaj koji promijenio sve.
Naime, Eugen Savojski je uzrokovao požar u Sarajevu, u Travni dolaze Kršćani i Jevreji, a do kraja 17. stoljeća u Travniku su bili samo muslimani.
Dakle, neki od historičara i istraživača zaključuju prema tim podacima da su prvi Jevreji došli u Travnik krajem 17. stoljeća.
Prema popisu stanovnika Bosne i Hercegovine od 15. juna 1879, odnosno prve godine poslije okupacije, u Travniku je bilo 374 Jevreja.
Zanimljivo je to da je možda njih bilo više, samo što se tada ženska djeca nisu upisivala po imenu, već po broju za koji se odluči glavni član porodice.
Stoga su mnogi u strahu od raznih poreza koji bi mogli biti nametnuti na osnovu članova porodice – govorili da imaju manje članova u porodici. S druge strane, mušku djecu su morali prijaviti zbog vojne obaveze.
Prema nekim podacima, u XIX stoljeću prije okupacije živjelo je u Travniku 50 jevrejskih porodica. U vremenu vezirata Jevreji koji su se bavili trgovinom su živjeli poprilično dobro.
Nekoliko stabilnih trgovaca dobavljali su robu tovarima na veliko iz Sarajeva, ili iz dalmatinskih gradova Splita, Dubrovnika, pa i Venecije, dok se kolonijalna roba uvozila pretežno iz Trsta i drugih luka sjevernog Jadrana preko Bosanske Krajine /Bihaća, Ključa i Jajca/.
Travnik je važio za prometan grad, jer su karavani konja sa samarima išli iz Travnika preko Kupresa i Livna za Split, a preko Jajca i Krajine za Trst. Putevi su većinom bili kaldrma saokruglim kamenom iz rijeke.
Do sredine XIX stoljeća je u Travniku bila i carinarnica, odnosno “džumrukana”, pogotovo za robu koja se uvozila tovarima za Sarajevo.
Džumrukčije su bili uglavnom sposobni poznavaoci kvaliteta i cijena razne robe. S tim da to nisu bili stručni namještenici, nego se je džumruk prodavao od vlasti.
Prema pričama, neki Jevreji u Travniku bavili su se upravo i tim poslom. Stariji su poslije okupacije pričali, da je to bio nekada unosan, ali i vrlo rizičan posao.
Uspješne i poznate ličnosti porijeklom iz Travnika
Travnik je oduvijek bio rodno mjesto mnogih osobe koje su vremenom ostavile dubok trag. Osim toga, neki koji I nisu rođeni u Travniku, nastanili su se i svojim djelima, aktivnostima i slično ostavili mnogo toga.
Neki su i dalje živi, dok su nas neki već odavno napustili. U nastavku ćemo pomenuti nekoliko najpoznatijih Travničana čija se imena i djela neće nikada zaboraviti.
Neki od njih su Ivo Andrić, Miroslav Ćiro Blažević, Nura Bazdulj Hubijar, Besim Spahić. Derviš Korkut, Josip Pejaković.
Vjerovatno ne postoji niko ko nije pročitao “Tahira” odnosno roman Ruža od Nure Bazdulj Hubijar, a ona je mnogima obilježila školske dane.
Tu je i Ivo Andrić čija djela su bezvremnska i čije knjige se moraju naći u svakoj kućnoj biblioteci.
Miroslava Ćiru Blaževića također svi znate, a upravo svoju uspješnu karijeru je započeo u Travniku, gdje je rođen.
Besim Korkut je porijeklom iz ugledne porodice koja je živjela u Travniku, a bio je historičar.
Besim Spahić je rođen u Travniku, po profesiji je doktor komunikologije, te je redovan profesor na fakultetu,
Kada se Travnik prvi put spominje?
Sam grad Travnik prvi put se spominje 1463. godine u vezi s događajima koji su doveli do propasti bosanskog kraljevstva. Dursun-beg ga prvi put spominje.
On je pratio sultana Mehmeda II u njegovom pohodu na Bosnu. On bukvalno kaže: “Idući sultan Mehmed II prema Jajcu zaustavi se u Travniku”.
Prema narodnoj predaji, na mjestu gdje se sultan zaustavio da klanja danas se nalazi “Šarena Džamija” ili “Sulejmanija” u Travniku.
Preporučujemo da pročitate
- Travnička tvrđava nikoga ne ostavlja ravnodušni!
- Šta je zapravo Babanovac Vlašić ?
- Lutvina kafana (Rudolfova kafana)
- Zavičajni muzej Travnik – Institucija na koju se ponosimo!
- Jezero Sniježnica u Teočaku: Odlično mjesto za ribolov, izlet ili kupanje
- Gdje izaći u Tuzli TOP 10 mjesta
- Travnička tvrđava nikoga ne ostavlja ravnodušni!
- Travnik je grad nobelovca i 77 vezira
- Parni voz ĆIRO u Travniku
- Lutvina kafana (Rudolfova kafana)
- Travnik osmrtnice