Jedna od najpoznatijih turističkih atrakcija Travnika svakako je Plava voda. Nalazi se u naselju Šumeće u kojem izvire Plava voda, koja se uz potok Hendek ulijeva u rijeku Lašvu.
Sadržaj članka (otvori)
U ljetnim mjesecima ovdje na kratki predah i uživanje u bistroj vodi, velikim ribnjacima, pratećem zelenilu, ili odmor uz piće i kafu ili nadaleko poznate ćevape navrate mnogi putnici. Stanovnicima vezirskog grada svakako je to jedno od omiljenih mjesta.
Najzanimljivija lokacija na Plavoj vodi je Lutvina kahva. Upravo na ovom mjestu 1807. počinje, i sedam godina kasnije, završava radnja romana “Travnička hronika” nobelovca Ive Andrića. Bila je to skromna drvena kućica, gdje su se, kako se navodi u romanu, okupljali i sjedili travnički begovi, a tako je i kahva koja se danas pije na ovom mjestu postala “čuvena”.
Brojne građevine
Lutvina kafana mjesto je gdje i danas navraćaju brojni kako domaći tako i strani turisti jer žele popiti čuvenu Lutvinu kahvu koja je služi u džezvi, a kraj nje fildžan, rahat lokum, cigareta i šibica. Baš onako kako je oduvijek bilo.
Plava voda još nudi ugođaj koji je nezaboravan, a većina ljudi koji navraćaju u Travnik ne mogu, a da ne popiju kahvu i to baš na mjestu gdje je nekada, iz Andrićevih romana, Lutvo pravio kahvu.
Ovo mjesto ima još i naziv “Rudolfova kafana” jer je 18. juna 1887. godine imala posebnog gosta. Naime, na svom putu po Bosni, gdje je vršio inspekciju konjičkih jedinica, u Lutvinoj kafani kraće vrijeme zadržao se austrijski nadvojvoda i austrougarski prijestolonasljednik Rudolf Kari Franz Josef, jedinac cara Franje Josipa i Elizabete Bavarske.
Ugledni gost je prilikom zadržavanja popio kahvu i poklonio dukat vlasniku koji je godinama kasnije čuvao u posebnoj vitrini na zidu, džezvu i fildžan iz kojeg je princ popio kahvu. Ova vitrina prelazila je iz ruke u ruku vlasnika kafane koja se poslije te posjete i nazvala „Rudolfova kafana“.
Iza ove kuće (u kojoj je restoran) iz austrougarskog doba, u kojem je u Travniku za svega četiri decenije urađeno mnogo (željeznička pruga, Turbe, Sebešić, gimnazija, mnoge školske i druge zgrade, vodovod, bolnica, kasarna i osnovano 1879. najstarije vatrogasno društvo u BiH), nalazi se monumentalno turbe travničkog muftije i njegove hanume.
Muzej na otvorenom
Tako ovaj lijepi i atraktivni dio Travnika više liči na neki muzej na otvorenom prostoru, nego na mjesto u kojem obični ljudi žive svoj život podsjećajući se da je njihov grad oko 150 godina bio glavni grad Bosne i u kojem je u tom periodu stolovalo 77 vezira, od kojih su peterica zauvijek ostala u svojim turbetima u Travniku da barem navode na razmišljanje o prolaznosti slave i života…
Na Plavoj vodi su do novembra 1906. brojni izvori i potočići danonoćno pokretali više mlinova, vodenica i drvenih stupa, koje su tucale hrastovu koru potrebnu za štovljenje kože u brojnim travničkim kožarama ili tabhanama, od kojih su ostali samo temelji nizvodno pored Lašve.
Češka firma Franjo Krizik je izgradila te godine branu na akumulacionom jezercetu iz kojeg je sakupljana voda da bi pokrenula turbinu na prvoj hidroelektrani u neposrednoj blizini. Ova hidroelektrana je dugo proizvodila struju sa kojom su se Travničani susreli 1906. prije nego mnogo gradova na području bivše Jugoslavije.
