Katakombe u Jajcu će vas vratiti 600 godina unazad
Katakombe Jajce možda nisu poput onih u Rimu, jer su one u Rimu iz 2. i 3. vijeka, ali to nas ne spriječava da pišemo o ovim impresivnim građevinama, odnosno podzemnoj crkvi.
Naime, Katakombe su podzemna crkva koja je imala jednu svrhu – služiti kao grobnica vojvodi. Iza ovoga se krije priča, a kasnije su Katakombe postale sve osim toga. Katakombe su 2003. godine proglašene nacionalnim spomenikom BiH.
Ova nevjerovatna podzemna građevina, isklesana u živoj stijeni već vijekovima budi interesovanja ljudi. Mnogima je bila sinonim za sigurnost, pa tako postoje razne legende i priče o tome za šta je služila ova crkva.
Ovakav oblik i vrsta građevnine ne viđa se svugdje, a Jajce je dobilo važnu titulu zbog svojih građevina i spomenika. Od davnina su ovdje građeni objekti koji i dan danas pokazuju kako je izgledao život vijekovima unazad.
Katakombe vas mogu vratiti 600 godina unazad, samo uđite i prepustite se ovoj impresivnoj građevini u Jajcu.
Izgradnja Katakombi u Jajcu
Jajce zaista ima podzemnu crkvu vrijednu pažnje, a mnogi ne znaju da je ona zapravo sagrađena krajem 14. i početkom 15 stoljeća.
Od davnina ona ovdje plijeni pažnju, a razlog gradnje je logičan. Naime, zanimljiva je priča zašto su upravo takozvane Katakombe sagrađene u Jajcu.
Na prvu neko bi pomislio da je to mjesto prvenstveno za molitvu, međutim jedan vojvoda je imao posve drugačije planove.
Katakombe, odnosno podzemna crkva je zamišljena kao grobnica vojvode koji je naredio njenu gradnju, ali kasnije okolnosti su dovele do preokreta pa nakon njegove smrti Katakombe su se koristile u posve različite svrhe.
U pisanim izvorima Jajce se prvi put spominje 1396. godine u vrijeme vladavine Hrvoja Vukčića Hrvatinića kada grad doživljava politički i kulturni razvoj.
Pretpostavlja se da su tada u živoj stijeni isklesane katakombe kao grobnica za njega i njegovu porodicu.
Dakle, u periodu krajem 14. i početkom 15. stoljeća, kada grad Jajce doživljava politički i kulturni procvat, vojvoda Hrvoje Vukčić Hrvatinić, izdaje naredbu da se izgrade katakombe kao mjesto njegovog posljednjeg boravišta i posljednjeg boravišta vojvodske porodice Hrvatinića. To je bio razlog gradnje, međutim najmanje je služila u tu svrhu, o čemu smo ćemo pisati detaljnije u ovom tekstu.
Gdje se tačno nalaze Katakombe – podzemna crkva u Jajcu
Katakombe se dakle nalaze u Jajcu, ali u onom starijem dijelu grada gdje su izgrađene mnoge nevjerovatne građevine koje i dan danas prkose vremenu. Kada krenete od centra Jajca očarat će vas prizori koje ćete vidjeti.
Ovo misteriozno mjesto ćete pronaći na putu do Starog Grada Jajca, odmah u blizini Medvjed kule. Na istoku je Franjevački samostan i crkva sv. Marije i toranj sv. Luke. Dok su prema sjeveroistoku jajačka tvrđava, Ženska džamija i sahat-kula Prema jugoistoku možete vidjeti pećine i rimske sarkofage. Južno preko Plive je Muzej AVNOJ-a.
Predlažemo da uzmete nekoliko dana, pa da osim Katakombi obavezno posjetite i ova mjesta, jer sva se nalaze vrlo blizu, ali bi trebalo polako i na miru pogledati šta sve Stari Grad Jajce nudi.
U Katakombama se u ljetnom periodu možete rashladiti jer je poprilično hladnije unutra nego vani.
Unutra ćete vidjeti misteriozne prizore, pa ako ste ljubitelj upravo simbola, nedovršenih crteža i kamenih građevina, Katakobe obavezno posjetite. Ako ste planirali do Starog Grada i tvrđave na vrhu onda je to još jedan razlog više da usput ne propustite svratiti u Katakombe.
Za šta je sve služila podzemna crkva?
Kao što smo pisali, vojvoda Hrvoje Vukčić Hrvatinić, izdao je naredbu da se izgrade katakombe kao mjesto njegovog posljednjeg boravišta posljednjeg boravišta vojvodske porodice Hrvatinića, te da ga sahrane ovdje, kao i njegovu porodicu.
Međutim, nikad niko nije sahranjen u Katakombama pa je prvobitna namjera neizvršena. Zato su Katakombe vijekovima služile za skroz druge svrhe.
Tako su se u periodu napadanja i borbi, koje je sprovodio Omer paše Latas – u Katakombama skrivale žene i djeca koje su bježale od ratnog sukoba i tu su se osjećale barem malo sigurnije.
Bilo je i dobronamjernih stanovnika Katakombi poput sufija, koji su ovdje postom i molitvom, izolirani od vanjskog svijeta, nastojali pronaći duševni mir.
Međutim, bilo je i vandala koji su nastojali sve uništiti, pa su ložili vatre, bacali smeće i uginule životinje u ovu podzemnu crkvu, koja ima neprocjenjivu vrijednost za historiju Jajca i cijele Bosanske Kraljevine.
Za Osmanski period se veže legenda koja kaže da je u podzemnoj crkvi 40 dana bio zatvoren jedan derviš. Smatralo se da će postati evlija – sveti. Tih 40 dana je bio samo na vodi i hljebu i toliko je bio slab da ga je narod i smatrao evlijom.
Jedan trgovac je unutar Katakombi skladištio piće jer je unutar podzemne crkve tokom cijele godine temperatura oko 10 stepeni Celzijusa.
Katakombe su bile zanimljive i u Drugom svjetskom ratu, pred Drugo zasjedanje AVNOJ-a koje je održano u ovom gradu.
Zanimljivo je spomenuti da se na ulazu u podzemnu crkvu nalazi ploča na kojoj piše: „U jesen 1943. godine ovdje je povremeno boravio i radio vrhovni komandant Narodno-oslobodilačke vojske partizanskih odreda Jugoslavije Josip Broz Tito“.
Postoji i legenda među građanima Jajca da su Katakombe na neki način čuvale i život Tita, te da je tu bio tunel koji je vodio iz jedne prostorije unutar podzemne crkve prema vodopadu.
Nema pisanih dokumenata o tome ali se može reći da su Katakombe u jednom periodu čuvale i život Tita. Nema tragova tog tunela ali je legenda duboko usađena u narodu.
Izgled i Unutrašnjost Katakombi
Unutrašnjost Katakombi je nekim nevjerovatna, nekima možda jeziva, dok neki se pitaju koje još tajne krije ova podzemna crkva. Nedovršeni crteži, neistraženi simboli… ova crkva krije mnoge misterozne stvari, a u nastavku vas “vodimo” u Katakombe.
Pred ulazom u narteks (ulazni trijem), na stijeni u predvorju s lijeve i desne strane vrata, uklesane su dvije nedovršene figure. Muška figura u lijevoj ruci drži spušteni mač, a do nje se nalazi naznaka grba, vjerojatno grba Hrvoja Vukčića Hrvatinića.
Uklesana ženska figura u lijevoj ruci ima heraldički znak. Narteks, iz kojega se ulazi u glavni dio prostorija, djelomično je zidan kamenom i pokriven bačvastim svodom. Iznad baptisterija s krstionicama isklesani su lučni otvori.
Dakle, u predvorju na zidovima stijene, nalaze se nedovršeni reljefi Hrvoja i Hrvojevog grba, te isklesana ženska figura s ljiljanima u ruci. Iz predvorja se ulazi u crkvu građenu u romaničkom stilu, a zasvođenu u gotičkom.
Uz bočne zidove, u podu, nalaze se grobnice u koje niko nije sahranjen. U crkvi se nalazi i isklesan dvostruki krst, a desno i lijevo od njega sunce i polumjesec – stari simboli kulta smrti, zagrobnog života i vječnog sna.
Iz sredine ili glavne prostorije stepenicama se spušta u još jednu prostoriju, neku vrstu kripte. Cijelu sredinu kripte zauzima oltar sa perforacijom u obliku dvostrukog krsta, polumjesecom i suncem.
U glavnom dijelu crkve, uz bočne zidove, u podu su smještene grobnice. Na lijevoj strani nalazi se udubina na kraju koje je isklesan dvostruki križ, a desno i lijevo od njega sunce i polumjesec.
Iz glavne prostorije četiri stube vode u kriptu s oltarom koji ima perforaciju u obliku dvostrukog križa, također s polumjesecom i suncem.
Inače, općenito, zidovi su u katakombama bili često oslikani motivima vjere ispisani grafitima kojima su izražene razne poruke.
Đuro Basler u svojoj knjizi Kršćanska arheologija, objašnjava kako se u periodu kasne antike javlja poseban način sahranjivanja koji je svojstven samo tadašnjim kršćanima, a to je sahranjivanje u katakombama.
Običaj pokopavanja mrtvaca u prostorima tipa katakombi bio je prakticiran još u starom Egiptu, ali i kod helenističkih Grka, pa i Etrušćana. Za kršćane su ti uzorci mogli doći iz Galileje gdje je taj običaj bio raširen.
Osnovna arhitektonska karakteristika katakombi jesu podzemni hodnici te specifična udubljenja u zidu koja predstavljaju mjesta ukopa.
Zidovi su u katakombama bili često oslikani motivima vjere ispisani grafitima kojima su izražene razne poruke. Mrtvaci su tu ležali in pace ili in domirio, za razliku od poga na koji su grobove smatrali mjestom što je posvećeno bogovima Manima
Katakombe privlače turiste iz cijelog svijeta
Katakombe u Jajcu godišnje posjeti između 13 000 i 16 000 turista iz Bosne i Hercegovine i drugih država, prema nekim podacima, a svake godine taj broj svakako raste.
Mnogi su očarani da ovo mogu pronaći baš ovdje, a znate i sami da je Jajce muzej na otvorenom, pa su Katakombe nezaobilazna lokacija za posjetiti. Ovdje dolaze ljudi iz svih država, da vide takozvane Katakombe.
Ovo je vrlo značajno za sam grad, jer dovodi mnogo ljudi, doprinosi razvoju turizma, a samim tim na neki način jača državu. Bosna i Hercegovina postaje prepoznatljiva po ovakvim i sličnim lokacijama.
Simbol Katabombi na poštanskoj markici
Katakombe su ilustrovane na poštanskoj markici koju i vi možete imati. Kao i mnogi nacionalni spomenici I Katakombe su našle svoje mjesto na poštanskim markicama.
Naime, autorica likovnog rješenja marke je Magdalena Džinić Hrkać. Izdanje se, kao i starija izdanja poštanskih maraka HP Mostar, može kupiti jednostavno i online putem web shopa.
Katakombe u Jajcu su zaisgurno jedan od turističkih atrakcija koju ne biste trebali propustiti ako se zaputite u Jajce. Pored toga pogledajte i ostale turističke atrakcije, lokacije, popnite se do Starog Grada i Tvrđave i ne zaboravite na centar grada i Plivske vodopade.
Pored toga preporučujemo da posjetite Mlinčiće, odnosno vodenice u Jajcu koje vijekovima prkose vremenu.
Jajce je muzej na otvorenom, pa iskoristite maksimalno svaku posjetu ovom predivnom bosanskohercegovačkom gradu.
Preporučujemo da pročitate:
- Djevojačka pećina kod Kladnja – Tajnoviti crteži, legenda o djevojci i tradicionalno mjesto okupljanja
- Šta vidjeti u Travniku?
- Starokršćanska Bazilika u Cimu
- Husein Husaga Ćišić – Mostarac koji je zaslužan za 6. baklju
- Sulejmanija Šarena džamija Travnik
- Biljanski kraj , značaj turizma u Travniku
- Travnik broj stanovnika