PROF. DR. JAKOB GAON – TRAVNIČANIN, EPIDEMIOLOG SVJETSKOG GLASA

Jakob Gaon se rodio 11. ili 14. jula 1914. godine u staroj travničkoj jevrejskoj porodici Gaon, od oca Avrama obućara i majke Bikine, rođene Trinki.

Priredio: doc. dr. Dženan Dautović / Zavičajni muzej Travnik

Bila je to brojna porodica, te je Jakob imao još četvoricu braće i tri sestre, a svi su stanovali u mahali Šumeće, ispod brane Elektrane podignute u austrougarsko doba. Razlikovavši se od druge djece vrijednošću i intelektom, Jakob je upisao čuvenu travničku isusovačku gimnaziju, u to vrijeme jednu od vodećih srednjoškolskih ustanova u državi.

Bio je najuspješniji đak svoje generacije, a zabilježeno je da je gotovo perfektno naučio latinski jezik, što ga je uz njegovo vladanje tradicijom ladino jezika, svrstavalo u rijetke poznavaoce ovih danas mrtvih jezika.

Uspjeh u obrazovanju je bio prepoznat, te je Jakob zahvaljujući podršci jevrejskog kulturno-prosvjetnog i humanitarnog društva ”La Benevolencija” otišao u Beograd na studij medicine.

Studij je okončao 1939. godine, baš na vrijeme da bude regrutovan u vojsku Kraljevine Jugoslavije i da u sastavu te vojske dočeka poraz od nacističke Njemačke u toku kratkotrajnog Aprilskog rata (6 – 17. 4. 1941.).

JAKOB GAON Deportovan u Njemačku

Kao zarobljeni oficir, dr. Jakob je deportovan u Njemačku, što ga je vjerovatno i spasilo sudbine kakvu su doživjela dvojica njegove braće, Salamon i Izidor, otac Avram i tri sestre Regina, Rahela i Delisija, koji su izgubili živote u surovim pogubljenjima organiziranim od strane vlade Nezavisne Države Hrvatske u Jasenovcu i drugim logorima.

Četvrti brat Jeruham-Jerko se spasio iz Jasenovca u posljednjem trenutku, velikim probojem logoraša krajem aprila 1945. godine. Jakob je rat proveo u logoru Ravensbrück, sjeverno od Berlina, gdje su bili stacionirani zarobljeni oficiri sa Istočnog fronta. Kao liječnik, starao se o zarobljenicima, a naročito teške trenutke imao je tokom čestih epidemija pjegavog tifusa, koje su desetkovale izgladnjene i izmučene logoraše.

U tom logoru, okružen smrću i patnjom, baš u maniru najvećih holivudskih romantičnih hitova, upoznao je studenticu medicine iz Slovenije Martu, koja mu je pomagala u liječenju bolesnika i sa kojom će se nakon oslobođenja oženiti i zasnovati porodicu.

Iskustva sa zaraznim bolestima iz logora, a sasvim moguće i pozitivna epizoda iz rodnog Travnika sa Domom narodnog zdravlja, motivirali su dr. Jakoba Gaona da se specijalizira za epidemiologiju, naročito tešku i izazovnu granu medicine, koja budući da pripada preventivnom djelovanju, ni izbliza nije donosila materijalnu satisfakciju kao drugi smjerovi.

JAKOB GAON je imao svjetku karijeru

Specijalizaciju je obavio u Sarajevu i Beogradu, uz usavršavanja u Sjedinjenim Američkim Državama, Velikoj Britaniji, Švicarskoj i Njemačkoj. Doktorsku disertaciju, pod nazivom Problem rezervoara infekcije klasičnog pjegavca u interepidemijskom periodu, odbranio je 1963. godine, a već naredne godine bio je primljen za predavača na Katedri za epidemiologiju Medicinskog fakulteta u Sarajevu.

U narednim godinama i desetljećima Jakob Gaon se profilirao u epidemiologa svjetskog glasa, sudjelovao je u istraživanjima i predavanjima diljem Europe i Svijeta. U povijest svjetske medicine ušao je originalnim radovima o epidemiologiji rikecioza, pogotovo pjegavog tifusa i njegovog recidiva.

prof. dr. jakob gaon – travničanin, epidemiolog svjetskog glasa
PROF. DR. JAKOB GAON – TRAVNIČANIN, EPIDEMIOLOG SVJETSKOG GLASA

Prvi je u svijetu dokazao da recidiv pjegavca, odnosno Brill-Zinsserova bolest, može izazvati slučajeve pjegavog tifusa, a otkrio je i izuzetno efikasnu metodu liječenja recidiva pjegavca.

Samostalno ili sa saradnicima, bio je autor velikog broja medicinskih knjiga i priručnika, od kojih su najpoznatija dva univerzitetska udžbenika Specijalna epidemiologija akutnih zaraznih bolesti (Svjetlost, Sarajevo 1982) i  Opšta epidemiologija zaraznih i nezaraznih bolesti (Univerzitet u Sarajevu, Sarajevo 1976).

Predanost poslu i požrtvovanost bile su glavne odlike dr. Jakoba Gaona u borbi sa raznim  zaraznim bolestima. Neumorno je putovao kako Bosnom i Hercegovinom, tako i po drugim republikama SFRJ u potrazi za novim okršajem protiv mikroba i bakterija. U toj borbi je često ulazio i u opasne situacije.

Tako je sam putovao u romska naselja u kojima je izbila zaraza antraksom, kada niko tamo nije smio ni zakoračiti, izlagao se opasnosti od poplave prilikom pomaganja zaraženima u Bosanskoj Dubici, a čak je i na sebi isprobavao lijekove koje otkrio. Svakako je najpoznatija njegova uloga u borbi sa epidemijom Velikih boginja koja je 1972. godine zahvatila Jugoslaviju.

Bio je postavljen na čelo Republičkog štaba za borbu protiv epidemije, dobio je neposredne ovlasti nad vojskom i milicijom, te za kratko vrijeme, uvodeći stroge mjere karantine uspio da savlada bolest.

Izvještaj Republičkog sekretarijata za zdravstvo i socijalnu politiku od 8. maja 1972. godine govori o Gaonovim akcijama, najprije utvrđivanja prisustva bolesti, a zatim i akciji vakcinisanja kojom je obuhvaćeno 3.452.350 osoba, ili 84,44% ukupnog stanovništva Republike.

Zahvaljujući ovim pravovremenim mjerama, epidemija Velikih boginja nije prodrla u Bosnu i Hercegovinu. Dr. Gaon svoje iskustvo i znanje nije ograničio samo na matičnu republiku, nego je otputovao i u Srbiju, gdje je predsjedavao Štabom za borbu protiv variole.

prof. dr. jakob gaon
PROF. DR. JAKOB GAON

Za svoje zasluge tokom karijere dobio je dr. Jakob Gaon niz priznanja i pohvala. Tako je bio odlikovan od strane Sovjetskog saveza za pomoć koju je pružao njihovim zarobljenim oficirima u logoru, a 1977. godine dobio je i nagradu ZAVNOBiH-a. Dopisni član Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine postao je 1967, a redovni član 1973. godine.

Po izbijanju Agresije na Bosnu i Hercegovinu u posljednjem desetljeću prošlog stoljeća, u već poodmaklim godinama, dr. Jakob je sa suprugom izbjegao u Zagreb. Tamo se također uključio u rad zdravstvenih i jevrejskih ustanova, a gostovao je i u poznatoj radio emisiji ”Ljudi XX stoljeća” koju je vodio Aris Angelis.

U konkurenciji razgovora sa stotinama interesantnih gostiju, Angelis je intervju sa dr. Jakobom Gaonom uvrstio u 26 najzanimljivijih priča koje je uokvirio u istoimenu knjigu objavljenu 2011. godine. Iako nažalost zbog ove vanredne situacije nismo na vrijeme došli do ove knjige, jako je zanimljivo da je poglavlje o dr. Gaonu nazvano – ”Jakob Gaon – doktor anđeo”.

prof. dr. jakob gaon – travničanin, epidemiolog svjetskog glasa
JAKOB GAON

Jako skoro po doseljenju u Zagreb Marta Gaon je iznenada preminula, što je jako potreslo i Jakoba, koji nije dugo ni sam izdržao. Preminuo je 18. novembra 1995. godine u Domu staraca ”Ladoslav Švarc” u Zagrebu. Sahranjen je pored voljene supruge na groblju ”Žalah” u Ljubljani.

 Time je okončan život ove velike ličnosti povijesti medicine i epidemiologije, život koji bi u razvijenijim društvima bio daleko vrednovaniji, a zbog svoje sadržajnosti, dramatičnosti i emocija, sigurno i ekranizovan.

Nama preostaje samo da naglasimo ponos da ovakvu ličnost možemo nazvati sugrađaninom i zaslužnim Travničaninom, te da od njegovog lika i djela učimo u aktualnoj svakodnevnici epidemiološkg vanrednog stanja.

Mirko
Mirkohttps://travnik.ba/
Mirko je živa enciklopedija. Voli historiju, puno istražuje. Njegove zanimljivosti ostavljaju bez daha. Vrhunski je novinar i istražvač. Dugogodišnji je član TNT grupacije.

Možda vas zanima

Seid Memić Vajta

Seid Memić Vajta najveći je travnički pjevač, gitarist i estradni umjetnik za kojeg znaju svi ljudi s naših prostora! Zahvaljujući svojim zabavljačkim sposobnostima postao je...

Znate li ko je Bonneval paša?

Bonneval Paša je francuski grof koji je postao osmanski paša! Francuski grof Claude Alexandre de Bonneval, poslije poznat kao Ahmed-paša Kumbaradži, bio je neobična ličnost:...

Travničanin, nobelovac, velikan: Na današnji dan rođen je Ivo...

Dobitnik Nobelove nagrade za književnost, uspješni diplomata Jugoslavije, velikan evropske književnosti i intelektualac čije djelo danas neki žele osporiti - Ivo Andrić, rođen je...

Za Kanal 6/ O svom životu Hamdija Bosto

Svoju životnu priču, samo za Kanal 6 televiziju ispričao je Hamdija Bosto, jedan od najpoznatijih travničkih vagabunda. Sa Hamdijom je razgovarala Iman Hadžić... https://www.youtube.com/watch?v=VONFJkqHIBs

Iz Travničke sehare/ FK Borac Travnik 1971. godine

FK Borac, Travnik 1971. godine Stanislav Milanović, Sehab Đonlić, Željko Parić, Ferhat Begovac, Hajrudin Ćosić, Marzuk Kobilić, Mladen Radošević, Esher Hadžiabdić, Milan Menalo, Marko Dolić,...

Rusmir Agačević Rus o kajganijadi…

Za prvi dan proljeća i naše krajve veže se dobri stari običaj kajganijade... Evo što je o tome kazao naš Rusmir Agačević Rus: https://www.facebook.com/Kanal6HD/videos/554298625549516

Vjeko Kramer – ljudi me vole jer ne muljam

Popularni kuhar Vjeko Kramer godinama važi za nekog ko je spontan i uspješan čovjek iz naroda. Recept da dobije gledatelje je taj da „ne...

Olgica Đikić – poznata bosanska modna dizajnerica

Olgica Đikić je bosanska modna dizajnerica. Rođena Travničanka sa stalnim mjestom boravka u Livnu, gdje ima svoj vlastiti modni atelier, koji se nalazi u...

Drugi upravo čitaju

CZ Travnik/ Upozorenje građanima od strane Federalnog hidrometeorološkog zavoda

IZ Civine zaštite općine Travnik uputili su upozorenje građanima od strane Federalnog hidrometeorološkog zavoda... Federalni hidrometeorološki zavod izdao je narandžasto upozorenje zbog ekstremno visoke temperature...

Na Kalibunaru grafit posvećen generalu Mehmedu Alagiću

Grafit sa slikom generala Mehmeda Alagića uz poruku "Dokazali smo svijetu da smo opstali" iscrtan je na Kalibunaru. Travničani su ovom gestom pokazali da nisu...

(VIDEO) Medo u šetnji na Gostilju

Sve su češći snimci divljih životinja kako u potrazi za hranom lutaju sve bliže naseljenim područjima... Tako je jutros naš čitatelj snimo medvjeda na Gositilju...

Reisul-ulema na Ajvatovici: Slobodu i jedinstvo moramo sačuvati

Reisul-ulema Husein ef. Kavazović na Ajvatovici „Naš narod ima svoju vjeru, jezik, kulturu i tradiciju, zemlju i državu. S vjerom u Boga, svojim radom i...

Ajvatovica: Održan centralni program i proučena ajvatovička dova (FOTO)

Nakon prolaska kroz Ajvaz-dedinu stijenu i učenja dove danas je u prisustvu nekoliko hiljada vjernika i visokih zvanica na platou Ajvatovice održan centralni program...