Činjenica stoji da je turizam među prvim industrijama na udaru izazvan pandemijom koronavirusom.
Kako globalno tako i u BiH, naglo gašenje turističkog tržišta paralizovalo je turističku privredu, odnosno sektore koje i tvore turističku djelatnost, ali i niz drugih koji su sekundarni dio njenog lanca ili su značajnim dijelom naslonjeni na fenomen prouzrokovan turističkom potrošnjom na i za područja intezivnih turističkih kretanja.
Djelatnici turističkog lanca u prilično konfuznoj situaciji naglim prestankom rada i trenutnoj neizvjesnosti se pokušavaju konsolidovati i organizirati da bi prevashodno opstali sa svojim pretežno skromnim resursima, ali su i u realnoj tražnji podrške javnog sektora bez koje će mnogi teško i opstati.
Nažalost, nepostojanje snažnog i sistemskog organizovanja BiH turističke privrede je u ovoj nezavidnoj situaciji posebno dotaklo i pokazalo ranjivost njenih djelatnika (pouka za buduće djelovanje) koji vrlo teško mogu i dokazati realnu poziciju turizma u sveukupnoj BiH ekonomiji kao ključni argument u nastupu prema svim nivoima vlasti jer dostupni statistički podaci nisu ni približan odraz realnog stanja njenog učešća.
Dakle, turizam u sveukupnom BiH ekonomskom miljeu nije ni približno pozicioniran kako bi trebao biti, iz niza razloga, a ključni je već gore naveden.
Naravno, bez obzira na probleme s kojim se susreće BiH turizam optimistično se treba okrenuti budućnosti uz nadu za što skorijom normalizacijom stanja sa što manjim negativnim posljedicama.
Pojedini analitičari navode da će se turizam prilično sporo vratiti u normalne tokove, mada postoje argumenti koji ih i osporavaju, te očito je da će se raditi o individualnoj percepciji svakog pojedinačnog turiste u donošenju odluke o turističkom putovanju.
Savremeni turizam današnjice je ipak stil života, te nakon pandemije će dodatno učvrstiti ovu tezu o turističkim putovanjima u odnosu na niz drugih (ne) potrebnih ljudskih želja i potreba.
U vezi s tim, mnogi ipak hoće putovati i jedva čekaju, mada će se turistička tražnja neminovno smanjiti u početku postepene normalizacije, te će nastati novi i grčeviti tržišni ratovi za svakog gosta među destinacijskim konkurentima u širem i užem smislu.
Gdje su prilike BiH kao turističke destinacije ?
Prilika ima više, ali se određene nameću same po sebi… Nakon općenito dobre reakcije u pravovremenoj i dosljednoj primjeni uvedenih zdravstvenih mjera u BiH što je potvrdila i pohvalila Svjetska zdravstvena organizacija (WHO), uz njen daljnji primarni fokus u primjeni, BiH korona imidž je temeljan argument za dolazak i boravak u BiH. Promotivni element u privlačenju svakako treba imati notu sigurnosti koju pokazujemo sada na terenu za periode normalizacije i vraćanja na turističko tržište. Ovo je i prilika javnom sektoru da se maksimalno usredoći na okretanje nove stranice turizma u BiH.
Reakcija i samih BiH građana nam govori u sadašnjim skromnim kretanjima da su prirodni krajolici posebno planinskim prostorima poželjno mjesto u tražnji sigurnijih zona za odmor i relaksaciju. Pred planinskim turizmom se otvara perspektiva kao destinacije za regenerisanje duše i tijela nakon iscrpljujućeg negativnog uticaja pandemije.
Perspektivni komadić naše morske obale također će tražiti svoju šansu zbog opuštajući i zdravstvenih morskih blagodati uz obilje sunca, ali tu je i niz predjela sa prilično netaknutom prirodom uz jezera, rijeke, potočiće… To nam je već opće poznato koje su.
Raznolikost našeg prostora, disperzija turističke ponude i niz selektivnih njenih oblika koje imamo su svakako naša komparativna prednost.
I na kraju, pozitivne slike solidarnosti BiH odaslane ka pogođenim zemljama Italiji, Hrvatskoj, Španiji i nedavno USA…, ali i velika zahvalnost svim državama koje nam pomažu, SVIJETU govori ko smo i kakvi smo mi.
Da, ponosan sam što smo takvi i što nama općenito turizam nije samo predmet čiste ekonomske matematike što danas i posebno u budućnosti će imati neprocjenjivu tržišnu, ali ljudsku vrijednost, što je i poruka koronavirusa kompletnom čovječanstvu.