U okviru manifestacije 516. Dani Ajvatovice u Gradskoj biblioteci u Travniku predstavljena su izdanja Orijentalnog instituta: „Rukopisne zbirke na orijentalnim jezicima“ i „Naučno i kulturno naslijeđe Bosne i Hercegovine: Rukopisna baština na orijentalnim jezicima“.
Riječ je o djelima koja su, prema riječima direktora Instituta dr. Aladina Husića, svojevrstan spomenik “onom očuvanom dijelu naše rukopisne baštine”.
– Ovo predstavlja tek jedan simboličan procenat onoga što je nastalo na našem prostoru. Smatram da su zbog toga ova dva djela neizmjerno važna i značajna, Jedno s drugim se idealno uklapaju, jer jedna publikacija govori o institucijama koje čuvaju rukopisnu baštinu, a druga o sadržaju tih sačuvanih rukopisa po određenoj klasifikaciji – pojasnio je dr. Husić.
Autorica publikacije „Rukopisne zbirke na orijentalnim jezicima“, dr. Medžida Mašić kaže da je ona rezultat istraživanja čiji je cilj evidentirati i sistematizirati sve podatke o aktuelnom stanju u rukopisnim zbirkama u franjevačkim samostanima i institucijama Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini koje čuvaju fondove na orijentalnim jezicima.
Rukopisna djela su u spomenutom periodu bila glavni mediji širenja znanja, zbog čega publikacija „Naučno i kulturno naslijeđe Bosne i Hercegovine: Rukopisna baština na orijentalnim jezicima“ govori o naučnim i kulturnim tokovima u Bosni i Hercegovini.
Autorica dr. Dželila Babović kaže da su istraživanja provedena u deset javnih ustanova u Bosni i Hercegovini, od Gazi Husrev-begove biblioteke, kao najveće baze, pa do manjih zbirki poput Kantonalnog arhiva Travnika, Muzeja Hercegovine u Mostaru i drugih.
Tokom promocije je naglašeno da rukopisi na arapskom, turskom i perzijskom jeziku nisu samo stare knjige na policama biblioteka, nego da su svjedoci života naših predaka, njihovog znanja, duhovnosti, kulture i povezanosti Bosne s velikim civilizacijskim tokovima.
