Direktorica Addiko banke Sanela Pašić o koronakrizi, važnosti klijenta i švicarskim francima

- Advertisement - Direktorica Addiko banke Sanela Pašić o koronakrizi, važnosti klijenta i švicarskim francima

Sanela Pašić predsjednica je Uprave Addiko banke, predsjednica Upravnog Odbora Udruženja banaka Bosne i Hercegovine i profesorica na SSST fakultetu u Sarajevu. Na nedavno održanom CEO Summitu, učestvovala je na panelu posvećenom ekonomskoj održivosti u vrijeme krize i reakciji poslovnog sektora na sve izazove koje je kriza donijela.

Kako je kriza djelovala na bankarski sektor, ali i privredu u cjelini?

Uticaj krize vidim na dva načina, pri čemu je jedan iza nas, a drugi nam tek dolazi. Ono što je iza nas: svi smo u manjoj ili većoj mjeri imali neki neočekivno smanjenje prihoda tokom nekoliko mjeseci, a mnoge banke, kao i druge kompanije su realizovale manje novog biznisa. Svi smo u tom periodu imali neke fiksne troškove, na koje, po definiciji i njihovoj suštini, nismo mogli previše uticati. Prioritet je bio zaštititi zdravlje klijenata i radnika, a ovaj smo period prebrodili, oslanjajući se na svoje rezerve ili na neke druge izvore. Sad nam predstoji ova teža i vjerovatno duža faza krize, koja je ispred nas, iako i dalje pretpostavljamo oporavak u obliku “V” krivulje. Prioritet ove faze je ekonomskim subjektima obezbjediti održiv opstanak.

Direktorica Addiko banke Sanela Pašić o koronakrizi, važnosti klijenta i švicarskim francima
- Tekst se nastavlja nakon oglasa - Direktorica Addiko banke Sanela Pašić o koronakrizi, važnosti klijenta i švicarskim francima

Ne vjerujem da možemo očekivati da sada život nastavi na isti način kao što je bio prije pandemije. Čak i kada bi epidemiološka situacija dozvoljavala normalizaciju, moguće je da neće sve biti isto zato što se potrošačke i investicione navike mijenjaju. Kod potrošača prvo imamo one koji su, nažalost, ostali bez posla, te nemaju novca da troše, ali imamo i ljude koji nisu ostali bez posla ali je vrlo izvjesno da će im se potrošačke navike mijenjati, možda neće putovati kao što su prije, možda neće ići u restoran, možda neće kupovati bilo kakve proizvode kao što su prije, a zbog zaključaka koje su svi izvukli iz izolacije. I za fizička i za pravna lica je moguće da će se sklonost investiranju smanjiti zbog trenutne neizvjesnosti.

Ima i građana i firmi koje su se odlučile na investiciju prije korone, pa su sad istu zaustavile, kao trenutnu mjeru opreza. Ove promjene vode manjoj potrošnji, a čim je potrošnja manja, prihodi firmi u privredi će biti manji, kao i naplata potraživanja. Ovo opet vodi u novi krug smanjenja profita i likvidnosti. Sasvim je moguće da se ni do kraja 2021. godine bh. privreda u cjelini neće vratiti na isti nivo poslovanja u ekonomiji koji je imala prije pandemije.

Šta lideri mogu učiniti da ova druga faza traje kraće, da je brže prevaziđemo i dođemo na predkrizni nivo?

- Tekst se nastavlja nakon oglasa - Direktorica Addiko banke Sanela Pašić o koronakrizi, važnosti klijenta i švicarskim francima

Svima nam je prvi put da prolazimo kroz nešto ovakvo, pa ni ja ne mogu reci da imam neki siguran recept. Ali imamo dvije opcije – ili da sjedimo i čekamo da nama kao društvu u cjelini neko počne davati neke signale da se stvari normalizuju, ili mi možemo početi davati signale da su stvari normalne i vraćaju se na staro. Drugim riječima, kao društvo u cjelini i kao pojedinačni subjekti, možemo se fokusirati na čuvanje vrijednosti, da prebrodimo krizu sa što manje štete po društvo, odnosno kompaniju u kojoj se nalazimo ili se fokusirati na to da gradimo neku novu vrijednost, da razvijamo i investiramo.

Mislim da se trebamo odlučiti za ovu drugu opciju, iz dva razloga: jedan je činjenica da je najjača komponenta našeg bruto domaćeg proizvoda potrošnja, javna i privatna. To nije neophodno uvijek dobra struktura ali, u ovoj situaciji to znači da ćemo rasti stimulacijom potrošnje, ili da jednostavno rečeno, svi se mi trebamo ponašati kao da je sve normalno, kako bi se krizna situacija što brže prevazišla.

A drugi razlog zbog koje mislim da trebamo pokušavati graditi vrijednost i razvijati se je činjenica da kriza donosi priliku, počev od onih banalnih stvari da počistimo u firmama stvari bez kojih se može, od proizvoda, preko procesa i loših navika, do toga da razvijemo nove proizvode za koje je kriza možda pokazala da su potrebni, investiramo u nešto novo i forsiramo digitalno. Neposredno prije korone objavljena je studija naučnika Stanford univerziteta koja je analizirala ponašanje firmi koje se nalaze na Fortune 500 listi, od početka 19. vijeka pa do sad. Glavni zaključak studije je bio da da su firme ostale najduže na listi, dakle bile najuspješnije, ako su na kraju krize ili neposredno iza nje uradili neku veliku investiciju.

- Tekst se nastavlja nakon oglasa - Direktorica Addiko banke Sanela Pašić o koronakrizi, važnosti klijenta i švicarskim francima

Dakle, treba imati hrabrosti i pokrenuti se. Kad bi sav poslovni sektor bio primarno u modusu očuvanja vrijednosti i sprečavanja dalje štete od krize, ekonomija bi imala i stagnaciju i upala u spiralu pada. Iz ovog proizilazi da se trebamo pokrenuti da bismo druge pokrenuli, odnosno normalno nuditi proizvode i usluge kako bismo što prije normalizovali situaciju.

Kako sada doprijeti do klijenta u vremenu koje slijedi? Jesu li karantini i ograničavanje kretanja promijenili koncept bankarskog poslovanja, ali i poslovanja generalno.

Naravno da nas je, kao i sve druge, pandemija razdrmala i pokazala da se neke stvari mogu i moraju raditi drugačije u smislu načina komunikacije sa klijentima.

Mi imamo neke svoje standardne kanale kojim dopiremo do klijenata, i oni se mijenjaju sada, ne samo zbog pandemije, nego je bankarski sektor i prije nje bio na raskrsnici po pitanju prilagođavanja potrebama klijenata i digitalnu evoluciju. Mi u BiH imamo smjenu generacija korisnika bankarskih usluga. Sa jedne strane, mlađe generacije, žele kontakt i kupovinu proizvoda digitalnim kanalima, a sa druge strane starije generacije, koje žele bankarsku uslugu tradicionalnim distributivnim kanalom – žele doći u poslovnicu, vidjeti ko to drži njihov novac i šta radi sa njim, upitati za zdravlje, porodicu i sl. Činjenica je da će bankarski sektor za deset godina izgledati sasvim drugačije, i zbog smjena ovih generacija i zbog toga što se pojavljuju neki drugi igrači na finansijskom tržištu koji nude vezane ili slične usluge.

Oni koji žele opstati u bankarskom sektoru moraju prihvatiti da je promjena neminovna, a ja mislim da promjena neće donijeti samo nove proizvode nego i drugačije kanale i način na koji pružamo uslugu. Drago mi je da je Addiko među liderima digitalne transformacije na ovom tržištu. Ova nam je činjenica pomogla suočiti se sa ovom izazovnom situacijom veoma uspješno. Pandemija je ubrzala potrebu da razvijamo digitalne kanale i mi ćemo kao individualna banka, a i u sklopu Udruženja banaka BiH intenzivno raditi sa različitim nivoima države na sticanju uslova za digitalizaciju dijelova našeg poslovanja.

Kada je u pitanju Addiko banka, balast prošlosti koji nosite i koji vam je vrlo često uticao na povjerenje klijenata su krediti sa CHF valutnom klauzulom. Kakva je danas situacija sa ovim klijentima i kreditima? Pitamo vas ovo jer je u Parlamentu FBIH ovo pitanje ponovo aktuelno.

Dobro ste konstatovali, ovi krediti su zaista balast prošlosti koji smo naslijedili kad je banka kupljena od sadašnjeg vlasnika i koji smo gotovo u potpunosti razriješili na obostrano zadovoljstvo. U značajnoj smo mjeri uspjeli riješiti ovo pitanje, jer je u našem bilansu ostalo aktivnih kreditnih partija sa CHF valutnom klauzulom oko 3% od ukupno odobrenog portfolija u FBIH. To je na nivou FBIH 186 korisnika kredita zaključno sa 30.6.2020., među kojima je značajan broj onih klijenata koji ne žele konverziju niti bilo kakav dogovor, iako smo u više navrata to pokušali. Svi drugi klijenti su prihvatili našu ponudu i konvertovali kredit ili su ga zatvorili, te ovo pitanje ostavili u prošlosti. Za razliku od drugih zemalja, u kojima je više banaka nudilo ove kredite, bivša Hypo Grupacija je jedina to činila u Bosni i Hercegovini.

Ovo je s jedne strane bila otežavajuća okolnost jer su reakcije klijenata bile usmjerene isključivo na nas, ali sa druge strane nam je dalo mogućnost da proaktivno reagujemo i ponudimo rješenje ne čekajući reakciju države u formi zakona. Naša realizovana ponuda konverzije, koja je podrazumijevala oprost dijela glavnice (30%, odnosno 50% za sve socijalno osjetljive kategorije), oprost svih zateznih kamata i mogućnost otplate ostatka duga uz fiksnu, vrlo povoljnu kamatnu stopu na period koji odgovara klijentu i njegovim mogućnostima, pokazala se kao efikasan model, koji je rezultirao gotovo apsolutnim rješavanjem ovog pitanja. Otpisi koje smo dali su u visini ili čak dosta veći nego što su klijenti u drugim zemljama dobili zakonskim rješenjem, pa je i ovo dodatni argument da nema potrebe za bilo kakvim zakonskim rješenjem. Mislim da bi taj zakon bio veoma štetan i finansijski i reputaciono za našu zemlju, poslao negativnu poruku investitorima i uveo pravnu nesigurnost u poslovanje, jer bi se njime promijenili retroaktivno uslovi poslovanja i to 12-14 godina unazad, što je nezamislivo.

Mi smo paralelno sa ovim aktivnostima, vodili i pravnu borbu da dokažemo da smo u pravu, odnosno da je CHF valutna klauzula zakonita. Zadovoljstvo mi je da smo u tome i uspjeli, jer samo u FBIH imamo više od 330 presuda općinskih sudova, više od 70 presuda kantonalnih sudova, te 6 presuda Vrhovnog suda FBIH i 8 presuda Ustavnog suda BiH kojima je potvrđena zakonitost valutne klauzule. Dodatnu potvrdu ispravnog postupanja imamo i od Konkurencijskog vijeća Bosne i Hercegovine, kao rezultat procesa koji je pokrenulo udruženje dijela klijenata koji su imali ovaj kredit.

Kod dijela klijenata je sud osporio način obračuna i promjene kamatne stope u periodu prije 7-10 godina, te im dosudio razliku u obračunatoj kamati. Iako je obračun kamate odvojena tema od CHF valute, često se javljao u zajedničkim tužbama, pa se odavao utisak da sudovi odlučuju nešto protiv banke na temu CHF valute. Ove situacije sa kamatom su jedine situacije u kojem se ispostavila odgovornost banke na malom broju klijenata koji su imali kredit u CHF valuti i mi ove slučajeve nismo osporavali, već smo ih i nakon prvostepenih presuda isplaćivali klijentima, što je još jedan argument u prilog činjenici da je zakon zaista nepotreban.

Ali u pogledu valutne klauzule smo višestruko dokazali da je zakonita i da je banka postupila ispravno a klijent samoinicijativno preuzeo na sebe rizik valutne klauzule. Neovisno od toga, odlučili smo uložiti više od 16 miliona KM u FBIH otpisujući dijelove kredita u ovom rješenju koje sam spomenula, kako bismo klijentima olakšali djelomično vraćanje i došli do kraja tog problema. Namjera je novog vlasnika bila ostaviti ovaj problem iza sebe i raditi na izgradnji povjerenja klijenata i banke, a naši rezultati u proteklim godinama višestruko pokazuju da smo u tome uspjeli.

Bankarski sektor često je u javnosti percipiran kao negativan sektor kojem je jedini cilj profit. Koliko će banke učestvovati u oporavku zemlje od ove krize? Ima li spremnosti?

Logičnije bi bilo da se poslije dvadeset godina rasta i uspjeha sektora neko pita šta je to što banke rade dobro i šta možemo preslikati na druge dijelove svog života i ekonomije, radije nego da taj uspjeh negativno percipiramo. Takođe, bankarski sektoru u cjelini je veliki poslodavac, značajno doprinosimo zajednicama u kojima poslujemo zapošljavanjem, plaćanjem poreza, donacijama i sponzorstvima, trudimo se biti društveno odgovorni i naš doprinos nije zanemarljiv u ovoj zemlji.

Ali da odgovorim na vaše pitanje o spremnosti u učešću u oporavku zemlje – naravno da ima, niti se ekonomija može oporaviti bez podrške banaka, niti banke mogu opstati i rasti bez zdrave ekonomije. Bankarski sektor neće proći neoštećen krizom, u pogledu profita i likvidnosti, međutim sektor i dalje ostaje veoma snažan, likvidan i spreman biti partner, kako građanima, tako i privatnom i javnom sektoru da zajedno prevaziđemo ovu krizu. Mi u Addiko banci, sa veoma snažnom kapitalnom bazom i izvorima finansiranja, smo spremni za ova nova partnerstva sa kojima možemo zajednički prevazići ovu krizu.

- Oglašavanje -
Direktorica Addiko banke Sanela Pašić o koronakrizi, važnosti klijenta i švicarskim francima

Preuzimanje sadržaja

Preuzimanje sadržaja je dozvoljeno samo uz dodavanje link na travnik.ba unutar preuzetog članka. Hvala.

Možda vas zanima

Travnik/ Otkrivena spomen ploča braći Kulenović

Nekadašnja ulica Braće Kulenović, vraćanjem naziva ulica u kulturno-historijskoj zovi Travnika, 1995. godine ponovo je dobila nekadašnje ime Varoš, piše travnik.ba

Elvir Salihagić – Taka / Osnivač Judo kluba “Travnik”, državni i...

Elvir Salihagić - Taka rođen je 24.01.1966. godine u Travniku, gdje je završio osnovnu i srednju školu, piše portal Travnik.ba.

“PLANET OBUĆA”/ Nova kolekcija jesen/zima 2020./2021.

U sve trgovine i online shop najvećeg maloprodajnog lanca obuće “Planet obuća” stigla je NOVA kolekcija jesen/zima 2020./2021. U novoj kolekciji “Planet obuće” za...

Preminuo Konjalić Sabahudin

Danas poslije podne namaza bit će klanjana dženaza Konjalić Sabahudinu koji je preminuo jučer u 68. godini života.