PROF. DR. JAKOB GAON – TRAVNIČANIN, EPIDEMIOLOG SVJETSKOG GLASA

- Advertisement -

Jakob Gaon se rodio 11. ili 14. jula 1914. godine u staroj travničkoj jevrejskoj porodici Gaon, od oca Avrama obućara i majke Bikine, rođene Trinki.

Priredio: doc. dr. Dženan Dautović / Zavičajni muzej Travnik

Bila je to brojna porodica, te je Jakob imao još četvoricu braće i tri sestre, a svi su stanovali u mahali Šumeće, ispod brane Elektrane podignute u austrougarsko doba. Razlikovavši se od druge djece vrijednošću i intelektom, Jakob je upisao čuvenu travničku isusovačku gimnaziju, u to vrijeme jednu od vodećih srednjoškolskih ustanova u državi.

Bio je najuspješniji đak svoje generacije, a zabilježeno je da je gotovo perfektno naučio latinski jezik, što ga je uz njegovo vladanje tradicijom ladino jezika, svrstavalo u rijetke poznavaoce ovih danas mrtvih jezika.

Uspjeh u obrazovanju je bio prepoznat, te je Jakob zahvaljujući podršci jevrejskog kulturno-prosvjetnog i humanitarnog društva ”La Benevolencija” otišao u Beograd na studij medicine.

Studij je okončao 1939. godine, baš na vrijeme da bude regrutovan u vojsku Kraljevine Jugoslavije i da u sastavu te vojske dočeka poraz od nacističke Njemačke u toku kratkotrajnog Aprilskog rata (6 – 17. 4. 1941.).

Kao zarobljeni oficir, dr. Jakob je deportovan u Njemačku, što ga je vjerovatno i spasilo sudbine kakvu su doživjela dvojica njegove braće, Salamon i Izidor, otac Avram i tri sestre Regina, Rahela i Delisija, koji su izgubili živote u surovim pogubljenjima organiziranim od strane vlade Nezavisne Države Hrvatske u Jasenovcu i drugim logorima.

Četvrti brat Jeruham-Jerko se spasio iz Jasenovca u posljednjem trenutku, velikim probojem logoraša krajem aprila 1945. godine. Jakob je rat proveo u logoru Ravensbrück, sjeverno od Berlina, gdje su bili stacionirani zarobljeni oficiri sa Istočnog fronta. Kao liječnik, starao se o zarobljenicima, a naročito teške trenutke imao je tokom čestih epidemija pjegavog tifusa, koje su desetkovale izgladnjene i izmučene logoraše.

U tom logoru, okružen smrću i patnjom, baš u maniru najvećih holivudskih romantičnih hitova, upoznao je studenticu medicine iz Slovenije Martu, koja mu je pomagala u liječenju bolesnika i sa kojom će se nakon oslobođenja oženiti i zasnovati porodicu.

Iskustva sa zaraznim bolestima iz logora, a sasvim moguće i pozitivna epizoda iz rodnog Travnika sa Domom narodnog zdravlja, motivirali su dr. Jakoba Gaona da se specijalizira za epidemiologiju, naročito tešku i izazovnu granu medicine, koja budući da pripada preventivnom djelovanju, ni izbliza nije donosila materijalnu satisfakciju kao drugi smjerovi.

Specijalizaciju je obavio u Sarajevu i Beogradu, uz usavršavanja u Sjedinjenim Američkim Državama, Velikoj Britaniji, Švicarskoj i Njemačkoj. Doktorsku disertaciju, pod nazivom Problem rezervoara infekcije klasičnog pjegavca u interepidemijskom periodu, odbranio je 1963. godine, a već naredne godine bio je primljen za predavača na Katedri za epidemiologiju Medicinskog fakulteta u Sarajevu.

U narednim godinama i desetljećima Jakob Gaon se profilirao u epidemiologa svjetskog glasa, sudjelovao je u istraživanjima i predavanjima diljem Europe i Svijeta. U povijest svjetske medicine ušao je originalnim radovima o epidemiologiji rikecioza, pogotovo pjegavog tifusa i njegovog recidiva.

Prvi je u svijetu dokazao da recidiv pjegavca, odnosno Brill-Zinsserova bolest, može izazvati slučajeve pjegavog tifusa, a otkrio je i izuzetno efikasnu metodu liječenja recidiva pjegavca.

Samostalno ili sa saradnicima, bio je autor velikog broja medicinskih knjiga i priručnika, od kojih su najpoznatija dva univerzitetska udžbenika Specijalna epidemiologija akutnih zaraznih bolesti (Svjetlost, Sarajevo 1982) i  Opšta epidemiologija zaraznih i nezaraznih bolesti (Univerzitet u Sarajevu, Sarajevo 1976).

Predanost poslu i požrtvovanost bile su glavne odlike dr. Jakoba Gaona u borbi sa raznim  zaraznim bolestima. Neumorno je putovao kako Bosnom i Hercegovinom, tako i po drugim republikama SFRJ u potrazi za novim okršajem protiv mikroba i bakterija. U toj borbi je često ulazio i u opasne situacije.

Tako je sam putovao u romska naselja u kojima je izbila zaraza antraksom, kada niko tamo nije smio ni zakoračiti, izlagao se opasnosti od poplave prilikom pomaganja zaraženima u Bosanskoj Dubici, a čak je i na sebi isprobavao lijekove koje otkrio. Svakako je najpoznatija njegova uloga u borbi sa epidemijom Velikih boginja koja je 1972. godine zahvatila Jugoslaviju.

Bio je postavljen na čelo Republičkog štaba za borbu protiv epidemije, dobio je neposredne ovlasti nad vojskom i milicijom, te za kratko vrijeme, uvodeći stroge mjere karantine uspio da savlada bolest.

Izvještaj Republičkog sekretarijata za zdravstvo i socijalnu politiku od 8. maja 1972. godine govori o Gaonovim akcijama, najprije utvrđivanja prisustva bolesti, a zatim i akciji vakcinisanja kojom je obuhvaćeno 3.452.350 osoba, ili 84,44% ukupnog stanovništva Republike.

Zahvaljujući ovim pravovremenim mjerama, epidemija Velikih boginja nije prodrla u Bosnu i Hercegovinu. Dr. Gaon svoje iskustvo i znanje nije ograničio samo na matičnu republiku, nego je otputovao i u Srbiju, gdje je predsjedavao Štabom za borbu protiv variole.

Za svoje zasluge tokom karijere dobio je dr. Jakob Gaon niz priznanja i pohvala. Tako je bio odlikovan od strane Sovjetskog saveza za pomoć koju je pružao njihovim zarobljenim oficirima u logoru, a 1977. godine dobio je i nagradu ZAVNOBiH-a. Dopisni član Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine postao je 1967, a redovni član 1973. godine.

Po izbijanju Agresije na Bosnu i Hercegovinu u posljednjem desetljeću prošlog stoljeća, u već poodmaklim godinama, dr. Jakob je sa suprugom izbjegao u Zagreb. Tamo se također uključio u rad zdravstvenih i jevrejskih ustanova, a gostovao je i u poznatoj radio emisiji ”Ljudi XX stoljeća” koju je vodio Aris Angelis.

U konkurenciji razgovora sa stotinama interesantnih gostiju, Angelis je intervju sa dr. Jakobom Gaonom uvrstio u 26 najzanimljivijih priča koje je uokvirio u istoimenu knjigu objavljenu 2011. godine. Iako nažalost zbog ove vanredne situacije nismo na vrijeme došli do ove knjige, jako je zanimljivo da je poglavlje o dr. Gaonu nazvano – ”Jakob Gaon – doktor anđeo”.

Jako skoro po doseljenju u Zagreb Marta Gaon je iznenada preminula, što je jako potreslo i Jakoba, koji nije dugo ni sam izdržao. Preminuo je 18. novembra 1995. godine u Domu staraca ”Ladoslav Švarc” u Zagrebu. Sahranjen je pored voljene supruge na groblju ”Žalah” u Ljubljani.

 Time je okončan život ove velike ličnosti povijesti medicine i epidemiologije, život koji bi u razvijenijim društvima bio daleko vrednovaniji, a zbog svoje sadržajnosti, dramatičnosti i emocija, sigurno i ekranizovan.

Nama preostaje samo da naglasimo ponos da ovakvu ličnost možemo nazvati sugrađaninom i zaslužnim Travničaninom, te da od njegovog lika i djela učimo u aktualnoj svakodnevnici epidemiološkg vanrednog stanja.

- Oglašavanje -
1,789LikesLikes

Možda vas zanima

Tradicija Hrvata u BiH ne umire!

https://www.youtube.com/watch?v=XoQN71cbm44 Dani narodne baštine "Rujanski susreti" i ove godine su održani u Novom Travniku, u organizaciji Kulturno-umjetničkog...

PIJACA TRAVNIK – Štandovi se lome od ponude, kupci čekaju pojeftinjenje

Kada u prolazu vidimo da najviše gužvi ima oko štandova s povrćem, shvatamo da je vrijeme da se oprostimo od ljeta, i...

Obavijest za penzionere s područja općine Travnik

Udruženje penzionera/umirovljenika Općine Travnik obavještava sve zainteresirane članove Udruženja da organizuju upis ogrjevnog drveta za 2021. godinu. Upis počinje...

Spremi se Bosno! Faris Đelilbašić je novi Edin Džeko

Da snovi mogu postati stvarnost potvrđuje priča koja slijedi. Faris Đelilbašić, srednjoškolac iz Travnika od svoje pete godine trenira nogomet i u...