Sigurno ste makar jednom postavili pitanje – kako da smanjim potrošnju energije i dobijem manje mjesečne račune? Odgovor je povećanjem energetske efikasnosti, ali se nameće novo pitanje – kako je povećati? U koji sistem se isplati uložiti? Da li je bolje rješenje obnova fasade, toplotna pumpa ili nešto treće, poput zamjene stolarije? Pitali smo platformu Daibau šta se u praksi pokazalo najboljim i najtraženijim.

Energetska efikasnost se danas sve više spominje. Ona podrazumijeva optimalne uvjete života, ali sa manje utrošene energije. Energetski efikasan dom imat će manju potrošnju energije što će se odraziti na mjesečnim računima, koji će se drastično smanjiti. Tu je i ekološka strana – manja emisija CO2.

Postoji nekoliko načina kako da vaš dom postane energetski efikasan. Najpopularniji od njih jesu poboljšanje toplotne izolacije, ugradnja toplotne pumpe, kao i zamjena stare, dotrajale stolarije koja stvara toplotne mostove. Često država raspisuje subvencije za energetsku efikasnost, a sredstva se raspoređuju upravo za navedene opcije.

Međutim, šta od navedenog ima najbrži povrat investicije? Čime se ostvaruju dugoročne uštede i najviše štedi energija? Ova pitanja postavili smo platformi Daibau.ba, koja u našoj zemlji već pet godina uspješno povezuje izvođače radova sa ljudima kojima su oni potrebni. Na istoj je registrirano preko 400 preduzeća koja se bave fasadama; preko 250 preduzeća koja nude toplotne pumpe i više stotina preduzeća koja prodaju i vrše ugradnju stolarije – drvene, PVC, alu, drvo-alu prozora i vrata.

Iz platforme Daibau navode koje prednosti nudi svaka od navedenih investicija:

Obnova fasade (izolacija fasade)

Fasadni zidovi jesu elementi kuće kroz koje se gubi velika količina energije.

Da li ste znali da se uz odgovarajuću debljinu izolacije može uštedjeti i do 60% energije za grijanje? Izolacija fasade ne donosi samo zimi dobiti, ljeti smanjuje potrebu za klimatizacijom, omogućava održavanje ugodne sobne temperature, sprečava kondenzaciju i širenje plijesni. Kvalitetna izolacija štiti objekt od vanjskih utjecaja poput smrzavanja, pregrijavanja, čime se produžava njegov vijek trajanja.

Uz odgovarajuću termoizolaciju, prostorije zimi ostaju tople, dok se ljeti sprečava njihovo pregrijavanje.

Izolacija fasade može se raditi stiroporom ili mineralnom vunom. Premda je stiropor jeftinija opcija, te samim tim i popularnija, kamena vuna je bolje rješenje. Kamena vuna pruža bolju zvučnu izolaciju i paropropusnost. Ona je prirodan materijal mineralnog porijekla, dok stiropor nastaje kao nusproizvod prerade nafte. Kamena vuna, zbog svoje strukture, može se ugraditi tamo gdje stiropor ne može, odnosno tamo gdje tvrde stiropor table nisu pogodne.

Kada je u pitanju izolacija fasade, cijena će varirati zavisno od njene debljine. Za fasadni sistem od stiropora od 12 cm, cijene se kreću oko 25 EUR/m2. Cijena stiropora od 15 cm je oko 27 EUR/m2. Ukoliko koristite deblji stiropor od 20 cm, cijena fasade je oko 30 EUR/m2.

Toplotne pumpe

Toplotne pumpe postaju sve popularniji način grijanja kod nas. To je sistem koji koristi toplotnu energiju iz okruženja, tj. iz prirodnih izvora poput zemlje, vode i vazduha i prenosi je u grijni sistem. Električna energija potrebna joj je samo za pokretanje kompresora. Čak ¾ (75%) energije crpi iz prirodnih, obnovljivih izvora, dok samo 25% uzima iz električnih izvora.

Toplotna pumpa je izuzetno ekonomičan način grijanja. Za 1 kW uložene električne energije dobije se čak 4 kW toplotne energije. Njen radni vijek procjenjuje se na više od 25 godina uz pravilnu montažu i održavanje. Početna investicija se isplati već za 5 godina, a nakon toga donosit će čistu dobit kroz smanjene mjesečne račune.

Cijena toplotne pumpe će varirati, zavisno od toga o kojoj vrsti je riječ: vazduh-voda, voda-voda ili zemlja-voda. Za toplotnu pumpu vazduh-voda, snage 8 kW, trebat ćete izdvojiti od 2.500 EUR pa naviše. Cijena toplotne pumpe voda-voda i zemlja-voda kreće se između 5.000 i 10.000 EUR.

Sistem, pored grijanja, omogućava i hlađenje, kao i zagrijavanje sanitarne vode. Da li ste znali da je toplotna pumpa najjeftiniji način osiguravanja tople vode, ostavljajući solarne kolektore na drugom mjestu?

Toplotne pumpe karakterišu i niski troškovi održavanja.

Za razliku od grijanja na čvrsta goriva, kod toplotne pumpe nema pepela, dopunjavanja peleta, cijepanja i skladištenja drva.

Zamjenastolarije

Kroz stolariju se, u prosjeku, gubi oko 40% energije. Kada ona postane dotrajala i nefunkcionalna, vrijeme je da je zamijenite.

Ako često vidite kondenzaciju na staklenim površinama, plijesan na spojevima zida i prozora/vrata, ako prodire hladan zrak i prozori odnosno vrata se otežano otvaraju, potrebna je zamjena stolarije. Dotrajali prozori narušavaju i estetiku cjelokupnog prostora.

Posljednjih godina, popularan izbor kod nas jeste PVC stolarija, prije svega zbog dobrog odnosa cijene i kvaliteta, jednostavnog održavanja i dobrih termoizolacijskih karakteristika. Cijena PVC prozora, sa dvostrukim staklima, ide između 85 i 160 EUR.

Koje rešenje se onda najviše isplati? Odgovor je jednoznačan – svako od njih će doprinijeti uštedi energije. Također, zavisni su jedni od drugih – snaga toplotne pumpe će zavisiti od termoizolacije objekta, debljom izolacijom nećete postići pun efekt ako prozori dobro ne dihtuju…