Rezultati redovnog godišnjeg anketiranja privrednika, predstavnika firmi članica komore i poslovnih očekivanja privrednika u 2024. godini, predstavljeni su danas u Kantonalnoj privrednoj komori Tuzla.
Rukovodilac sektora udruženja Edina Kurtić u prezentaciji rezultata istakla je kako anketiranje daje bolji uvid u najveće izazove sa kojim se susreće poslovna zajednica, kao i poslovna očekivanja za 2024. godinu. Anketom su obuhvaćeni privredni subjekti iz cijelog kantona, pretežno proizvodne djelatnosti, što je u skladu sa samom strukturom privrede.
U strukturi anketiranih najviše je srednjih preduzeća, sa ostvarenim prihodom od prodaje preko 5.000.000 KM. Privredni subjekti u Tuzlanskom kantonu su uglavnom izvozno orijentisani, sa najznačajnijim tržištima u Evropskoj uniji (Njemačka, Austrija, Slovenija) i zemljama okruženja.
Najveći broj izvozno orijentisanih firmi je iz hemijske, metaloprerađivačke, plastičarke, drvoprerađivačke i tekstilne industrije.
“Anketirani privrednici su opće stanje poslovanja u 2023. godini ocijenili prosječnim (ocjena 3), a poredeći je s prethodnim godinama, 42,3 posto ispitanika je ocijenilo da je stanje isto, 30,8 posto da je bolje, dok 26,9 posto ocjenjuje da je 2023. godina bila lošija nego prethodne. U 2023. godini 23 posto ispitanih firmi moralo je smanjiti broj zaposlenih usljed otežanih uslova poslovanja, prije svega, zbog rasta troškova. 13,5 posto ispitanih je zaposlilo dodatne radnike. Većina anketiranih je zadržala postojeće kupce i tržišta, ali 25 posto anketiranih je izgubilo nekog od ključnih kupaca ili tržišta”, istakla je Kurtić.
Najveći problemi s kojima su se privrednici suočili u 2023. godini su radna snaga, inflacija, fiskalni i parafiskalni nameti te smanjena potrošnja i manja kupovna moć. Upravo su ovo faktori koji su označeni kao najuticajniji na poslovanje.
“Problem nedostatka radne snage je najveći izazov s kojim se privrednici suočavaju te ih se 82,7 posto susrelo s problemom pronalaska adekvatnih radnika. Najveća je potreba za radnicima u proizvodnji, mašinske i elektro struke, uglavnom bravara, zavarivača, cnc operatera. Međutim, prisutan je nedostatak radne snage i u svim ostalim djelatnostima pa će prema anketi u narednih pet godina privrednicima nedostajati i značajan broj radnika u građevinarstvu, drvopreradi, tekstilu, ugostiteljstvu te vozači u međunarodnom saobraćaju. Od zanimanja s visokom stručnom spremom, najveća potreba je za mašinskim i elektro inženjerima te diplomiranim ekonomistima”, istakla je Kurtić.
Samo četiri posto ispitanih firmi je u prethodnom periodu koristilo uvoznu radnu snagu, ali je 29 posto izjavilo da su, u slučaju potrebe, spremni zapošljavati radnike iz inostranstva. Olakšavanje procedura prilikom zapošljavanja stranaca bi sigurno povećale i spremnost firmi za uvoz nedostajuće radne snage potrebne za očuvanje obima proizvodnje i ugovorenih poslova.
Anketirani privrednici nisu optimistični s očekivanjima u 2024. godini. Skoro pola anketiranih očekuje da će doći do pogoršanja uslova poslovanja, što usljed globalnih ekonomskih poremećaja, to i zbog domaćeg poslovnog ambijenta. Smanjenje doprinosa na plate je ključna mjera koja bi u ovom momentu najviše olakšala poslovanje domaćim kompanijama jer bi omogućila prostor za povećanje neto isplata radnicima čime bi se smanjio odliv kvalifikovane radne snage u inostranstvo.
akta.ba