U knjižari GS Travnik vlasnice Snježane Köpruner, te Ex Ponto Bar & Restaurant nedavno su se pojavili autentični suveniri, mini replike dva monumentalna umjetnička djela.
Skulptura Vezirov slon u prirodnoj veličini, akademskog kipara Dejana Pranjkovića, krasi travnički urbani prostor, dok se kompozicija od dvanaest kamenih megalitskih zmajeva, čuvara širom otvorenih očiju, izvedenih prema zamisli arhitekte Bogdana Bogdanovića, ugnijezdila u prirodni okoliš na graničnom dodiru travničke i novotravničke općine.
Ovaj spomenički kompleks spada u grandiozni opus od 20 spomenika memorijalne arhitekture koji je veliki arhitekta, umjetnik, književnik, humanista, Bogdan Bogdanović realizirao na prostoru bivše Jugoslavije.
Memorijalni kompleks “Nekropola žrtvama fašizma” na Smrikama čuva sjećanje na stradale od fašističkog terora u Drugom svjetskom ratu. Davno je prepoznat i kao dio kulturne baštine svijeta. Kompleks je podignut 1975. godine, a 2012. godine je proglašen nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine.
U minulom ratu, devedesetih godina prošlog stoljeća, dio spomenika je nasilno oštećen. Cjeli kompleks je bio zapušten dugi niz godina, sve dok vlasnica kompanije GS TMT Snježana Köpruner nije pokrenula aktivnosti na njegovom uređenju i zaštiti.
Zahvaljujući tome, kao i podršci lokalne zajednice i Federalnog ministarstva kulture i sporta, oštećeni spomenici su uspješno restaurirani. Kompanija GS TMT nastavlja voditi kontinuiranu brigu na daljem uređenju i održavanju spomeničkog kompleksa kao i na njegovoj boljoj vidljivosti. Na tom tragu je izrađen i suvenir u vidu kamene replike jednog od dvanaest kamenih megalita sa Smrika.
Drugi suvenir je replika skulpture Vezirov slon postavljene 2022. godine u parku uz Rodnu kuću Ive Andrića, neposredno nakon uređenja kompleksa “Ex Ponto” u sklopu ovog Memorijalnog muzeja. Financijska podrška GS Tvonice mašina Travnik na čelu sa gospođom Koepruner i u ovom slučaju nije izostala i bila je presudna, da se zamisao akademskog kipara Dejana Pranjkovića materijalizira i kao skulptura postavi u javni prostor.
Tako je “najtravničkija” od svih Andrićevih priča, kako je svojevremeno za “Priču o vezirovom slonu” istakao poznati književnik Ivan Lovrenović, dobila svoj biljeg u gradu Andrićevog rođenja. Ali za razliku od tromog i bezvoljnog slona iz pripovijetke “Priča o vezirovom slonu” Pranjković kao da je svojom kreacijom želio oživjeti duh krotke ovčice Aske iz Andrićeve priče “Aska i vuk”.
Tako je poruka o vječnom sukobu dobra i zla i o životnoj borbi koja traje bez prekida, pronašla svoj vrhunski umjetnički izraz na travničkim i novotravničkim prostorima. Ta univerzalna poruka plasirana je u javnost putem suvenira čiju je izradu pokrenula i realizirala travnička mecena Snježana Köpruner.