Prošle sedmice objavljeni rezultati poslovanja banaka u susjednoj Hrvatskoj pokazuju da je korona-kriza već ostavila značajan trag na njihove poslovne rezultate, u prvih pola godine dobit im je prepolovljena. Sličan scenario očekuje se i s naše strane granice.
Odličan poznavatelj bankarskog sektora i ekonomski analitičar Damir Bećirović za portal Klix.ba kaže kako istraživanje Evropske centralne banke (ECB) pokazuje da se kriza polako iz realnog sektora prenosi i na finansijski, odnosno bankarski sektor.
“Smanjenje ekonomske aktivnosti, uz očekivan pad BDP-a i kod nas se mora odraziti na smanjenje profita banaka, uz povećanje troškova rezervisanja. Iz posljednjeg Izvještaja o finansijskoj stabilnosti Centralne banke BiH se vidi da je stopa kapitalizacije banaka kod nas značajno iznad regulatornog minimalnog zahtjeva od 12 posto. Rezultati stres testa, istina na projekcijama daleko manjeg pada BDP-a od onog koji će se desiti, pokazuju da će se u ekstremnim scenarijima minimalni kapitalni zahtjevi moći ispuniti. Ono što je zabrinjavajuće jeste činjenica da bi veliki šokovi u zemljama prema kojima naše banke imaju značajnu izloženost, prvenstveno Njemačka, Austrija, Italija i Slovenija, mogli imati ‘contagion efekt’ po bankarski sektor u BiH”, smatra Bećirević.
Iako su se banke dosad uspješno nosile s korona-krizom, ako se ona produbi, ovih dana objavljeno istraživanje ECB-a među 86 banaka eurozone pokazuje da bi se mnoge od njih mogle se naći u teškoćama jer neće moći udovoljiti propisanim kapitalnim zahtjevima.
Kako piše Jutarnji list, u lošijem scenariju, u slučaju da BDP eurozone padne 12,6 posto, stopa ukupnog kapitala banaka smanjila bi im se za 5,7 posto, što bi za nekoliko banaka značilo da moraju potražiti dodatni kapital kako bi udovoljile regulatornim zahvatima. Za očekivati je da bi se u sličnoj situaciji mogle naći i neke manje hrvatske banke koje su slabije kapitalizirane, ali većina ne bi trebala imati takvih problema jer je stopa ukupnog kapitala bankarskog sustava oko 20 posto, znatno iznad minimalno potrebnih osam posto.
Dobit najveće hrvatske banke, Zagrebačke banke, iznosila je 633 miliona kuna, što je 43 posto manje nego u prvoj polovini prošle godine, dok je druga po veličini Privredna banka Zagreb ostvarila 48,7 posto manju dobit ili 373,7 milijuna kuna.
Slabijim rezultatima banaka najviše su pridonijeli smanjeni prihodi i povećane rezervacije za gubitke do kojih bi moglo doći uslijed nemogućnosti vraćanja kredita u okolnostima pandemije. Tako su troškovi vrijednosnih usklađenja i rezerviranja za gubitke u Zabi iznosili 271 miliona kuna i veći su za 200 miliona kuna nego u prvoj polovici godine lani.