Uvođenje sankcija za vrijeđanje i uznemiravanje putem društvenih mreža moglo bi uskoro postati tema i u Bugojnu, nakon što je ministar prostornog uređenja Srednjobosanskog kantona Amir Šečibović najavio inicijativu za izmjene lokalnih propisa po uzoru na ranije usvojenu odluku u Kaknju.
Šečibović je na svom Facebook profilu naveo da je Bugojno “zatrovano mržnjom političara”, te poručio kako planira pokrenuti inicijativu da Općinsko vijeće usvoji sličnu odluku kojom bi se omogućilo sankcionisanje neprimjerenog ponašanja u online prostoru. Također je naveo da će se na kantonalnom nivou zalagati za izmjene zakona kako bi, kako tvrdi, svi koji “pređu granicu u javnom prostoru” snosili odgovornost.
Podsjećamo, Općinsko vijeće Kakanj je prije više od godinu dana jednoglasno usvojilo odluku o javnom redu i miru kojom se kažnjavaju prijetnje, vrijeđanje, omalovažavanje i uznemiravanje građana ili službenih osoba putem društvenih mreža, elektronske pošte i SMS poruka. Policijski službenici u Kaknju dobili su mogućnost izdavanja prekršajnih naloga, iako, prema informacijama dostupnim javnosti, nije usvojen poseban pravilnik niti metodologija postupanja.
Ovakve inicijative izazvale su brojne reakcije stručnjaka za medije, ljudska prava i digitalne slobode, koji upozoravaju da bi lokalne vlasti mogle prekoračiti svoja ovlaštenja redefiniranjem pojma “javnog mjesta” i njegovim proširenjem na internet prostor.
Feđa Kulenović sa Filozofskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu smatra da bi lokalne zajednice umjesto restriktivnih mjera trebale ulagati u medijsku i informacionu pismenost građana, uključujući edukaciju o umjetnoj inteligenciji i odgovornom korištenju digitalnih platformi. Upozorio je da bi ovakve odluke mogle dodatno ugroziti slobodu izražavanja i dovesti do pritiska na manjinske i kritičke glasove u društvu.
Sličan stav iznijela je i Maida Ćulahović iz Udruženja građana “Zašto ne”, koja navodi da postoji trend uvođenja restriktivnih rješenja na lokalnim nivoima širom BiH. Prema njenim riječima, sigurniji online prostor ne može se graditi parcijalnim mjerama koje ostavljaju prostor za selektivnu primjenu i moguće zloupotrebe.
Na moguće posljedice upozoravaju i iz Udruženja “BH novinari”. Koordinatorica Linije za pomoć novinarima Mirna Stanković Luković ocijenila je da bi tretiranje interneta kao javnog mjesta moglo policiji dati preširoka ovlaštenja za procjenu šta predstavlja “uvredljiv” ili “neprimjeren” sadržaj. Posebno je istakla opasnost da kritika vlasti, politička debata ili satirični sadržaji budu tretirani kao prekršaji.
Generalna sekretarka “BH novinara” Borka Rudić podsjetila je da su tokom pandemije koronavirusa slične mjere već izazvale reakcije Institucije ombudsmena zbog mogućeg ograničavanja slobode izražavanja. Dodala je kako postoji bojazan da bi BiH mogla dobiti sve više propisa koji utiču na slobodu rada medija i novinara.
Iz Transparency Internationala BiH upozoravaju da ovakve inicijative predstavljaju nastavak negativnih trendova usmjerenih ka kontroli javnog prostora i suzbijanju kritičkog mišljenja. Srđan Traljić naveo je kako postoji ozbiljna bojazan od cenzure i dodatnog pritiska na nezavisne medije i građane koji javno iznose stavove ili kritikuju vlast.
Sagovornici upozoravaju da bi eventualne izmjene lokalnih odluka morale biti pažljivo usklađene sa domaćim zakonima, Evropskom konvencijom o ljudskim pravima i međunarodnim standardima koji garantuju slobodu govora i izražavanja.