U toku je druga faza obnove hrama Uspenija Presvete Bogorodice u Travniku. Tim povodom razgovarali smo sa parohom travničkim, protojerejem stavroforom Goranom Živkovićem, koji nas je podsjetio da su u prvoj fazi radili na sanaciji temelja,krova i fasade, a da je sada, u drugoj fazi, započela unutrašnja obnova.
Hram Uspenja presvete Bogorodice sa pokretnom imovinom u Travniku proglašen je nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine. Nacionalni spomenik se sastoji od objekta crkve sa zidnim slikama i pokretnom imovinom koju čine ikonostas sa 38 ikona i 13 samostalnih ikona, zidom porte, te objekat nekadašnje Prve pravoslavne škole u Travniku. Iako je Vlada Federacije bila dužna je da obezbijedi pored pravne, tehničke, i administrativne i finansijsku mjeru za zaštitu, konzervaciju i prezentaciju nacionalnog spomenika to se nije dogodilo, ali je svako omelo obnovu jer se u isrtu nije moglo krenuti samoinicjativno, nego su se čekala odobrenja…
Radovi koštaju, kazao nam je Živković i podsjetio da su kao i do sada najviše novca obezbjedile lokalne vlasti Općina Travnik i Srednjobosanski kanton, kao i lokalno stanovništvo i prijatelji diljem svijeta…
Ovoj parohiji trenutno pripada oko 130 porodica pravoslavne vjeroispovijesti, a od navedenog broja u samom Travniku je tridesetak pravoslavaca…
Hram Uspenja presvete Bogorodice u Travniku podignut je 1854. godine, predstavlja prvu izvedenu pravoslavnu crkvu u gradskoj zoni Travnika. Hram je podignut uz odobrenje osmanske uprave, na zemljištu poklonjenom od strane veleposjednika Šemsibega Ibrahimpašića – Kukavčića. Nije poznato ko je bio njen projektant ili graditelj, a nisu sačuvani ni podaci o detaljima gradnje. Građevina pripada tipu jednobrodnih crkvi sa zvonikom, a karakteristična je po tome što je građena bez apside. Porta hrama je ograđena dobro očuvanim zidom građenim od slaganog i lomljenog kamena sa drvenim hatulama. U hramu je sačuvan vrijedan ikonostas koji ujedno predstavlja izuzetan duborezbarski rad, te italokritska ikona sa Bogorodicom i malim Hristom.
Pravoslavno stanovništvo se naseljava u travničkom kraju sredinom 18. vijeka. Uglavnom se radilo o zanatlijama i trgovcima. Iz popisa biskupa Miletića iz 1813. godine, vidi se da je pravoslavno stanovništvo bilo nastanjeno u 15 sela. Do izgradnje pravoslavnog hrama u Travniku vjerska se služba obavljala u obližnjem selu Grahoviku koje je imalo vlastiti hram. Popovi iz Grahovika su do sredine 19. vijeka dolazili u Travnik i pod vedrim nebom održavali vjersku službu.