Večeras je u prostoru Ex Ponto – mjesto susreta / Rodna kuća Ive Andrića održano predstavljanje knjige Ljekaruše iz franjevačkog samostana Guča Gora. Promocija je održana 1. decembra 2025. godine u 19:00 sati, u organizaciji izdavačke kuće Dram radosti, koja je ovo vrijedno djelo objavila kao prvu knjigu u biblioteci Natura Naturata.
Riječ je o prvom štampanom reprintu i transkriptu jedne franjevačke ljekaruše – rukom pisanih zbirki recepata i uputa iz narodne medicine, koje su bosanski franjevci stoljećima zapisivali u samostanima Kreševo, Fojnica, Kraljeva Sutjeska i Guča Gora. Manuskript ove ljekaruše potječe, barem jednim dijelom, iz 1790. godine, a autor rukopisa bio je fra Jako Duić.
Transkript je predstavljen u izvornom jeziku, bez pravopisnih intervencija, dok je izdanje opremljeno stručnim tekstovima koji dodatno objašnjavaju farmakopejski, lingvistički i kulturni značaj djela.
O farmakopejskom doprinosu ljekaruše pisala je magistrica farmacije Azra Uzunović, koja je naglasila da su “fratarske ljekaruše bile praktični vodiči sa receptima za liječenje uobičajenih bolesti te prva narodna farmakopeja na ovim prostorima”.
Lingvističku analizu rukopisa uradila je dr. Lejla Nakaš, ističući da ljekaruša “nije samo zbir recepata, već tekst u kojem se prepliću memorija prostora, pragmatična mašta liječenja i živa riječ zapisivača”.
Predgovore knjige potpisuju fra Davor Petrović, gvardijan samostana u Gučoj Gori, te fra Velimir Valjan, doktor bioetike iz istog samostana. Profesorica Nakaš priredila je i indekse bolesti, simptoma te sastojaka ljekovitih pripravaka.
Objavljivanje ove knjige dio je obilježavanja 600 godina od prvog spomena Guče Gore (1425–2025). U tom kontekstu, predstavljena je i poema Guča Gora autora Rusmira Agačevića, koji je večeras pročitao dijelove svog djela kao prateći program.
O knjizi su govorili fra Davor Petrović, fra Velimir Valjan, Azra Uzunović i Enes Škrgo, naglasivši historijski, kulturni i medicinski značaj jednog od najvrjednijih pisanih dokumenata tradicijske medicine u Bosni i Hercegovini.
Publika je imala priliku čuti i iskustva istraživača te doživjeti fragmente bogate franjevačke rukopisne baštine, koja je ovim izdanjem ponovo vraćena u fokus javnosti.