Lašvanski knjižarij je rezultat truda te ljubavi prema književnosti dvoje mladih iz Travnika i Viteza
photo: FENA
Kultura

Lašvanski knjižarij je rezultat truda te ljubavi prema književnosti dvoje mladih iz Travnika i Viteza

Od 20. do 24. septembra u Srednjoj Bosni se organizuje “Lašvanski knjižarij – festival riječi”, kulturna manifestaciju posvećenu promociji knjige i književnosti koja se održava u Travniku i Vitezu.

Piše: Nermina Omerbegović

U okviru knjižarija održavaju se tribine, susreti sa književnicima, te sajam knjige na kojem su izdanja izložili izdavači iz BiH: Synops, Buybook, University Press, Rabic, Connectum, Dobra knjiga, Vrijeme (BiH) te Fraktura iz Hrvatske.

“Lašvanski knjižarij” rezultat je truda te ljubavi prema književnosti dvoje mladih iz Travnika i Viteza – Glorie Lujanovič i Borisa Budimira.

Boris Budimir rezimirajući do sad viđeno i govoreći o ideji pokretanja književnog festivala za Fenu kaže da je priča oko “Lašvanskog knjižarija – festivala riječi” krenula iz jednog posve osobnog te istovremeno jednostavnog i kompleksnog poriva – to je ljubav za književnost. Zatim je taj poriv prerastao u etički i kulturni imperativ da se gradovima Vitezu i Travniku, kao i cijeloj Lašvanskoj dolini – odakle i proistječe naziv festivala – ponudi ozbiljan i u kulturnom smislu besprijekoran sadržaj.

– Nakon prva tri dana, bit ću posve iskren, dojmovi su mi poprilično shizoidni. S jedne sam strane sretan i ponosan što smo u mala mjesta uspjeli dovesti takve književne gromade kao što su Ivan Lovrenović, Svetislav Basara i Josip Mlakić te vrhunske znanstvenike kao što su Enver Kazaz i Đurđica Čilić Škeljo, dok me s druge strane muči i ožalošćuje što publika nije do kraja i u dovoljnoj mjeri prepoznala tu činjenicu. No, bez obzira na nešto manji broj publike od očekivanog, mi smatramo da je od neizmjerne kulturne, historijske pa, ako hoćete, i političke važnosti govoriti o književnom nasljeđu Ive Andrića, analizirati opuse viteških književnika Marka Martinovića Cara i Ive Totića te predstavljati jedno takvo kapitalno izdanje kao što je ono “Iz Bosne Srebrene” izdavačke kuće Synopsis, a da o važnosti rasprave o Bosni kao književnom toposu i ne govorimo, što je sve dio našeg programa – kazao je Budimir.

Budimir ističe da osim okruglih stolova, tribina stanovnici Lašvanske doline se kroz sajam knjige mogu po vrlo pristupačnim cijenama susresti s ozbiljnom književnom, znanstvenom i publicističkom literaturom, što je dio emancipatorske misije Festivala.

– “Lašvanski knjižarij”, nakon što se dogodio po prvi put, sada postaje ne samo književno-kulturni, nego i etički imperativ, odnosno, mi želimo da “Lašvanski knjižarij” postane platforma na kojoj će se otvarati bitne književne i kulturne teme te putem koje će građani Srednje Bosni imati priliku proširiti svoja znanja i protresti uvriježena mnijenja. Naravno, pritom ćemo i mi kao organizatori morati biti bolji, sustavniji, komunikativniji te se više približiti publici zbog koje i za koju sve ovo i radimo – istakao je na kraju Boris Budimir.

FENA

error: Nije dozvoljeno kopiranje i prenošenje sadržaja!